GRANICA KAO PUT DUHOVNE ZRELOSTI

Granica nije zid. Nije prepreka ni distanca. Granica je jasna linija svjesnosti koja razdvaja ono što pripada tebi od onoga što pripada drugome.

U ranoj svijesti, granica je nevidljiva. Čovjek tada daje i prima bez razlike. Njegova energija se rasipa, njegove riječi gube težinu, njegovo prisustvo se topi u tuđim potrebama. Ljubav se miješa s navikom, poštovanje s očekivanjem, prisustvo sa zavisnošću.

Ali zrela duhovnost uči drugačije.

Granica se pojavljuje kada osvijestiš svoju unutrašnju autonomiju. Kada razumiješ da ljubav nije potrošni resurs, da davanje bez mjerne svjesnosti iscrpljuje i tvoj i tuđi duh. Granica tada postaje ne odvojenost, nego mjesto gdje ljubav može rasti.

Joga nas uči da energija ne smije biti rasipana. Ne zato što je egoistična, nego zato što je prisustvo koje je potpuno efektivno samo kada je svjesno i sažeto. Svaka riječ, svaki dah, svaka akcija ima težinu. Granica u odnosu je refleks ove unutrašnje discipline.

Jung bi rekao da granica nastaje integracijom sjene. Nema zrelosti bez suočavanja sa sobom, sa sopstvenim slabostima, strahovima i projekcijama.

Granica nije kazna drugome, već priznavanje vlastite cjelovitosti: svijet više ne mora biti ogledalo tvoje nesigurnosti. Drugi ljudi ne moraju ispunjavati tvoju prazninu.

U ljubavi, granica je tiha snaga. Ona ne sputava. Ona dozvoljava. Ona jasno kaže: „Mogu biti tu, mogu te poštovati, mogu te voljeti, ali ne po cijenu sopstvene istine.“

Granica je i ogledalo zrelosti. Onaj ko je spreman postaviti je, zna šta mu pripada, zna šta može dati, zna šta ne može izbrisati u sebi.

Granica ne rađa udaljenost, nego mogućnost punog prisustva. Bez nje, prisustvo se gubi u trajnoj napetosti; s njom, ljubav postaje prostor za rast.

Konačno, granica je unutrašnja mjera reda i harmonije. Ona je tiha, ali nepokolebljiva. Ne traži da drugi razumiju tvoju granicu. Traži samo jedno: da ne izdaješ ono što jesi.

I tu, u ovoj tišini, granica postaje most: između tvoje slobode i ljubavi prema drugima, između sebe i svijeta, između bola prošlosti i mira sadašnjeg trenutka.